KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

بِسْمِ اللهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ

31.10.2014. / 7. muharrem 1436.

NOĆ VJEŠTICA, SVI SVETI I AŠURA

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s, njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Poslanik, a.s., je rekao: ''Slijedit ćete običaje naroda prije vas, korak po korak, čak kada bi oni ušli u gušterovu rupu i vi biste za njima.'' ''Jesu li to židovi i kršćani?''- upitali smo. ''A ko drugi?'', odgovori Poslanik, a.s. (Mutefekun alejhi)

U drugom hadisu stoji: ''Ko oponaša jedan narod, on njemu i pripada.'' (Muttefekun alejhi)

Braćo moja u Islamu! U skladu sa navedenim uputama našeg Poslanika Muhammeda, a.s., mi, muslimani na Zapadu, kao ljudi koji su skloni integraciji, poštujemo druge religije i njihove običaje, ali ih ne slijedimo.

Jedan od tih običaja, sa kojim ćemo se večeras susresti, a koji je prisutan kao dio tradicije u mnogim zemljama, pa tako i u Austriji, jeste obilježavanje ''Noći vještica''.

Naime, primjetili ste sigurno ovih dana da su izlozi u radnjama ispunjeni strašnim maskama, da je televizija ispunjena reklamama i crtanim filmovima sa raznim čudovištima i da su prozori kuća ukrašeni izdubljenim bundevama. To je, ustvari, bio samo uvod za večerašnju najezdu malih čudovišta, odnosno, male djece pod strašnim maskama, koja će nas pohoditi da nas malo uplaše i da od nas zatraže slatkiše. Ako budemo dobri i dadnemo im slatkiše, onda će nam se oni zahvaliti. A ako im ne dadnemo slatkiše, onda će nam oni napraviti neku podvalu. Također, nije isključeno da na ulicama vidimo i odrasle ljude maskirane u razna čudovišta.

Da vidimo sada odakle nam dolazi Noć vještica i koji je njen značaj? Noć vješticaje, ustvari, noć mrtvih, koju su obilježavali stari Kelti. Naime, oni su 1. novembar slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca i gospodaru smrti (Samhainu). Oni su vjerovali da za vrijeme punog mjeseca, a najčešće noć prije Dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Zbog toga su se živi, iz straha da bi se mogli susresti sa mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samhain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih.

U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima. Vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su ostavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svijećom, kako bi se griješne duše uplašile, a dobre duše pronašle put do kuće. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje.

S druge strane, 1. novembar, dan koji slijedi nakon Noći vještica, katolici obilježavaju kao blagdan ''Svi sveti'', kojim oni slave sve svoje svece.

Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste činjenica da je, na zahtjev irskih monaha, Papa Grgur III (731.-741.) odredio da ovaj blagdan bude 1. novembra, kako bi se on poklopio sa keltskom novom godinom. Time je, ustvari, još jednom u nizu, jedan paganski blagdan prekriven plaštom kršćanstva, koji ne samo da je označen kao svetkovina, nego je određen i kao neradni dan.

Prema tome, braćo moja! Obilježavanje Noći vještica, slično kao i obilježavanje Nove Gregorijanske godine, predstavlja čin širka, koji je nespojiv sa Islamom i sa njegovom tradicijom.

Međutim, ono što se dešava ovih dana i što jeste dio Islama i njegove tradicije, jeste post u mjesecu Muharremu, obilježavanje Dana Ašure i pripremanje jela Ašure (Hašura).

Naime, Poslanik, a.s., je rekao: ''Najbolji post poslije mjeseca Ramazana jeste post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz poslije farz-namaza jeste noćni namaz!'' (Muslim)

A vezano za post Dana Ašure, koji nastupa u ponedjeljak, akobogda, Poslanik, a.s., je rekao da on: ''Briše grijehe učinjene u prošloj godini.'' (Muslim)

Međutim, pošto i kršćani i jevreji obilježavaju Dan Ašure, Poslanik, a.s., nam preporučuje da uz njega postimo još jedan dan, ili prije ili poslije (nedjelju ili utorak).

A što se tiče jela Ašure, ono se pravi od voća, povrća, sjemenki i žitarica, čiji broj se kreće od 7 do 77, a priprema se u znak sjećanja na Nuha, a.s., i njegove sljedbenike, koji su se na Dan Ašure, kada se voda povukla, spustili sa lađom na brdo el-Džudijj, a zatim napravili jelo od ostataka hrane.

Braćo moja u Islamu! Držimo se svoje vjere i svojih običaja, a druge religije i njihove običaje poštujmo bez slijeđenja!

Molim Dragog Allaha da nas uputi na Pravi put, na Put onih kojima je darovao Svoje blagodati, a ne na put onih koji su izazvali Allahovu srdžbu i koji su zalutali. Amin.