HADIS DANA

"Sve što opija - zabranjeno je / haram , a što opija u velikim, zabranjeno je i u malim količinama." 
Ebu Davud

KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN 

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم 

Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

pet, 26. juli 2024 / 20. muharrem 1446

GODIŠNJI ODMORI

Neka je hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike na Pravome putu.

Braćo moja u Dini Islamu! Vrijeme je ljetnih godišnjih odmora. Neki su već otišli na odmor, neki se uskoro već vraćaju, a neki tek trebaju da idu. Godišnji odmori nisu ništa drugo do li zasluženo slobodno vrijeme koje čovjek obavezno treba da iskoristi, da napusti mjesto svog stalnog boravka i svu rutinu koje ono nudi te da ode negdje gdje će moći da odmori svoje tijelo, osvježi svoju psihu i sakupi energiju za nastavak svog posla i svoje svakodnevnice.

Izbor mjesta gdje će boraviti ili mjȇsta koja će posjetiti, uveliko određuju da li će čovjek u svojoj namjeri uspjeti. Nema sumnje da su najbolja mjesta za posjetu upravo naša časna mjesta, tj. haremi Ka'be u Mekki, Poslanikove džamije u Medini i džamije El-Aksa u Jerusalemu. Prva dva harema se najčešće posjećuju u sklopu obreda umre, dok se za posjetu Jerusalemu mora baška pripremiti, jer odlazak u Svetu zemlju nije tako jednostavan, a pogotovo ne sada. Naravno, pošto je temperatura u haremima Mekke i Medine ugodnija tokom zime a većina ljudi ima slobodno tokom novogodišnjih praznika, onda se odlazak na umru najčešće i odlaže za period decembar-januar.

Osim tih mjȇsta, koja nam predlaže naš Poslanik, s.a.v.s., postoje i mjesta koja nam predlaže naš Uzvišeni Gospodar. To su mjesta u kojima su živjeli narodi, koje je Uzvišeni Allah uništio zbog njihovih grijeha te njihove nezahvalnosti i neposlušnosti svome Gospodaru. Cilj posjete tim mjestima nije razonoda, već uzimanje pouke, zatim podsjećanje na prolaznost ovog svijeta te ljudsku nemoć i Allahovu svemoć. Nažalost, posjeta ovim mjestima uglavnom stoji u drugom planu ili uopće ne stoji u planu, što zbog skupoće putovanja, što zbog nedostatka interesa, što zbog nerazmišljanja o važnosti njihove posjete.

Nasuprot tome, ono što stoji u planu većine ljudi jeste odlazak na more. S tim u vezi želim da kažem par riječi, a s obzirom na to da je to jedna od tema koja je predmet rasprave među ljudima, svake godine u isto vrijeme. Naime, problem je u tome što je zbog ljetnih vrućina prisutan tzv. ''kult golotinje''. Kud god da se čovjek okrene (na ulici, u čaršiji, u prodavnici) vidi preslobodno obučene muškarce i žene, čija odjeća pokriva samo dio stidnih mjesta. Na bazenima, rijekama, jezerima i morima situacija je još drastičnija, a s obzirom da na ta mjesta ljudi idu da bi rashladili svoja tijela. 

U suštini, problem nije u njihovom razgolićavanju, već u njihovoj izloženosti pogledima drugih ljudi, koji ih po pravilu ne bi smjeli gledati jer je Uzvišeni Allah naredio obaranje pogleda. I, zaista, obaranje pogleda na ulici, u čaršiji i prodavnici ne predstavlja neki veći problem, jer nisu svi razgolićeni, a i Poslanik, s.a.v.s., je dozvolio prvi pogled. Međutim, oboriti pogled na kupalištu i na plaži je praktično nemoguće, pošto su svi u kupaćim kostimima – manje ili više goli.

Zbog toga i dolazi do rasprave. Naime, jedni smatraju da je odlazak na more zabranjen u ljetnoj sezoni, jer ljudi ne mogu da obore poglede i samim tim čine grijeh gledajući u golotinju. Drugi opet smatraju da je, za razliku od bazena čija je voda hlorisana te jezera i rijeka u koje se mahom istresaju nečiste supstance, boravak na moru jako korisna stvar, čiji su pozitivni efekti na ljudsko fizičko i psihičko zdravlje dokazani. Kada se tome doda činjenica iz hadisa da je morska voda čista te da Allahove blagodati niko ne smije da zabrani vjernicima, oni smatraju da je odlazak na more u svakom slučaju dozvoljena i preporučena stvar, a kako će se ko tamo ponašati to je stvar njegove kulture, odgoja i imana. Naravno da bi pronalazak plaže gdje nema ljudi bio optimalna stvar, ali je za mnoge ljude to nemoguća misija.

Prema tome, pošto je nemoguće izbjeći sve poglede (bez obzira što se čovjek vremenom navikne na ambijent i ogluha na prisutnost drugih ljudi), boravak na plaži ne može proći bez grijeha. Iz tog razloga, tokom večernjih sati a i nakon povratka kući sa mora, treba pojačati ibadet i činjenje dobrih djela. Jer Gospodar svjetova poručuje da dobra djela poništavaju učinak loših (Hud, 114.), a i Poslanik, s.a.v.s., nam preporučuje da loše djelo popratimo dobrim kako bi loše bilo anulirano (hadis je hasen-sahih a bilježi ga Tirmizija). 

I naravno, dio godišnjeg odmora obavezno treba iskoristiti i za posjetu roditeljima (ako su živi) te familiji. Islam nas duži da roditeljima dobročinstvo činimo i to trebamo činiti uvijek, a posebno tokom godišnjih odmora, te da bližu rodbinu jednom godišnje posjetimo. Osim što je obaveza, to se ubraja i u dobra djela, kao i sadaku – koja produžava život, odnosno, povećava nafaku.

Molim Dragog Allaha da nam naši godišnji odmori budu hajirli, berićetni i korisni, da nam ukabuli naša dobra djela i naše dobročinstvo prema roditeljima i familiji, te da nam oprosti naše grijehe, i velike i male, i namjerne i nenamjerne. Amin.