HADIS DANA

Zejd b. Halid el-Džuheni, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Ko pripremi iftar postaču, imat će nagradu kao i on, a da se postaču njegovi sevapi uopće ne umanje“! 

 

KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم 

 

 Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić 

    

7. rebiu-l-ahir 1440.H. / 14. decembar 2018.g.

 

NAMAZ PUTNIKA (MUSAFIRA)

 

Neka je hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Braćo moja u Dini Islamu! Prošlog petka, dok smo klanjali ikindiju-namaz u džematu, dvojica ljudi su napustili namaz nakon drugog rekata. Očigledno se radilo o putnicima (musafirima), koji nisu dobro upoznati sa propisima vezanim za namaz musafira. Iz tog razloga, a s obzirom na to da mi svake godine jednom ili više puta putujemo ili u BiH ili na neke druge destinacije, danas želim da se kratko podsjetimo na propise koji su vezani za namaz musafira.

Ko je, ustvari, musafir? Tradicionalna definicija musafira, koja datira od prije nekih 1400 godina glasi: ''Musafir je osoba koja iz mjesta svoga stanovanja putuje u drugo mjesto, koje je udaljeno najmanje 18 sati hoda ili 90 km, sa ciljem da tamo ostane maksimalno 15 dana.''

Zašto sam naglasio ''tradicionalna definicija''? Zato što je nauka FIKH, koja je zadužena za definicije, ŽIVA. Ona prati promjene u vremenu i okolnostima života i, u skladu sa njima, po potrebi, mijenja definicije.

Šta to znači kada je u pitanju musafir? To znači da nisu iste okolnosti od prije 1400 godina i sada. To jest, ako je čovjeku nekada trebalo 18 sati da prijeđe 90 km, danas mu, zavisno od puta i prijevoznog sredstva, u prosjeku treba oko sat vremena. Ako je nekada musafir tokom putovanja spavao pod šatorom, bojao se lopova i brinuo se oko svojih stvari, danas spava u hotelu, miran i siguran. Prema tome, tradicionalna definicija musafira ne može se primijeniti u današnjem vaktu.

A kako bi ona danas trebala da glasi? Savremenog musafira najbolje je definisao jedan od profesora GHB medrese u Sarajevu. Naime, on je jednom prilikom, dok je putovao sa jednim kolegom više od 90 km od Sarajeva, svratio u jednu džamiju radi klanjanja ikindije-namaza. Pošto su okasnili na džemat, morali su njih dvojica sami da klanjaju u džematu. Kada je njegov kolega, koji je imamio, predao selam nakon dva rekata, ovaj je ustao i doklanjao dva rekata i tek onda predao selam. Kada ga je kolega upitao zašto je klanjao četiri, a ne dva rekata, kako bi trebalo da postupi musafir, profesor je rekao: ''JA SE NE OSJEĆAM MUSAFIROM.'' Dakle, pitanje musafira u današnjem vremenu jeste pitanje osjećaja – da li se neko osjeća musafirom ili ne.

To konkretno znači sljedeće: (Uzmimo za primjer putovanje u Innsbruck – 200 km od Dornbirna). Nije isto kada neko putuje u Innsbruck na jedan dan ili dva dana, pri čemu ide sa sastanka na sastanak i u pauzama hvata priliku da klanja namaze i kada neko, kao npr. ja, putuje u Innsbruck u džemat na obdan, gdje me uvijek čeka ručak i kahva, topla abdesthana i džamija, pri čemu ne žurim nigdje i imam koliko god hoću vremena da klanjam namaze. Onaj prvi ima razloga da se smatra musafirom, dok ovaj drugi nema. Prema tome, onaj prvi će podnevski, ikindijski i jacijski farz skratiti na dva rekata, dok će ovaj drugi klanjati potpune farzove, pa čak i sunnete.

Naravno, s obzirom da je Innsbruck udaljen više od 90 km, i jedan i drugi će četverorekatne farzove, koji ih zateknu u toku puta prema Innsbrucku ili nazad, skratiti na dva rekata. A u slučaju da ih klanjaju sjedeći u autu ili vozu, pazit će da se na ruku'u i sedždi malo nagnu prema naprijed, te da prilikom obavljanja sedžde glavu nipošto ne spuštaju na neku podlogu, jer je to Poslanik, s.a.v.s., zabranio. Također, u toku klanjanja namaza u prijevoznom sredstvu neće biti obavezni da se okrenu prema kibli, jer je to u većini slučajeva neizvodivo.

Što se tiče ostalih propisa vezanih za namaz musafira, musafir nije obavezan da klanja džumu-namaz, ali, ako mu se ukaže prilika da je klanja, trebalo bi da je obavi.

Potom, ako musafir bude počašćen da imami ljudima koji nisu musafiri, on će četverorekatni farz skratiti i predati selam nakon dva rekata, dok će ostali doklanjati po dva rekata. Međutim, ako musafir klanja za imamom koji nije musafir, on će pratiti imama i neće skraćivati četverorekatni farz. Prema tome, ona dvojica ljudi su prošlog petka pogriješili što me nisu pratili do kraja ikindijskog farza.

Zatim, musafir može da spoji podne i ikindiju namaz. Odnosno, da sa jednim ezanom i dva ikameta, jedan za drugim klanja podnevski pa ikindijski farz. Kada bi Poslanik, a.s., kretao na put prije podne, on bi u ikindijsko vrijeme klanjao spojeno podne i ikindiju, a ako bi kretao iza podne, on bi prvo klanjao spojeno podne i ikindiju u podnevsko vrijeme, pa tek onda kretao na put.

I na kraju još da spomenemo i to da Poslanik, s.a.v.s., nikada, pa čak ni kada je bio musafir, nije propustio sabahski sunnet i da je vrlo često, a pogotovo kada je bio musafir, umjesto pranja nogu kod abdesta uzimao mesh po mestvama (čarapama), što je posebno bitno za nas koji putujemo kroz nemuslimanske zemlje, u kojima se pranje nogu u WC-ima smatra ružnim pa i zabranjenim.

Braćo moja! Naš Gospodar Uzvišeni Allah nam je u vjeri dao olakšice i On voli da ih mi koristimo kada su nam potrebne. Pa ih, zato, koristimo!

 

Molim Dragog Allaha da nam naša putovanja, ma koliko ona duga bila, učini lahkim i hairli. Amin.

 

Namaz musafira.doc
Microsoft Word Dokument 45.0 KB