KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم 

 

 Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

 

                                                       30.09.2019

 

ISLAMSKI (HIDŽRETSKI) KALENDAR

 

 

Neka je hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Braćo moja u Dini Islamu! Večeras, akobogda, sa akšam-namazom počinje časni mjesec Muharrem, prvi mjesec islamskog hidžretskog kalendara, odnosno, nastupa nova 1441. hidžretska godina. Tim povodom, danas želim da se kratko podsjetimo na najvažnije činjenice, koje su vezane za naš kalendar, a koje, vjerujem, dobar dio nas ili ne zna ili ih je zaboravio ili uopće i ne razmišlja o njima. Nama je obično samo bitno da znamo kada počinje Ramazan, te kada nastupaju Ramazanski i Kurban-bajram. Sve ostale kalendarske činjenice su nam, uglavnom, manje bitne i dovoljno nam je što ih poznaje naš efendija. To je posebno vidljivo kod naše djece u mektebu, koja samo mjesec dana nakon što nauče lekciju ''Islamski kalendar'' opet ne znaju da nabroje sve hidžretske mjesece. Ali zato, ako bismo ih upitali koju su to najpoznatiji Youtuberi od igrice Fortnite, vjerujem da bi nam ih u rafalu nabrojali.

Helem, naš islamski kalendar se naziva hidžretski. Dobio je naziv po Hidžri, odnosno, preseljenju Muhammeda, s.a.v.s., i ashaba iz Mekke u Medinu, što se desilo 622. godine, a naziv mu je dao hzr. Omer, r.a., koji je u vrijeme svoga hilafeta odlučio da se islamski kalendar računa od hidžre. Kao što smo rekli, prvi mjesec hidžretskog kalendara je Muharrem, koji sam po sebi nema nikakve veze za hidžrom, jer je Muhammed, s.a.v.s., hidžru učinio u mjesecu Rebiul-evvelu. Međutim, pošto u Muharremu obilježavamo novu hidžretsku godinu, onda se najčešće u njemu i prisjećamo hidžre. Ostalih 11 mjeseci, među kojima su i oni koje prepoznajemo u našim muškim imenima, su sljedeći: Safer, Rebiul-evvel, Rebiul-ahir, Džumadel-ula, Džumadel-uhra, Redžep, Ša'ban, Ramazan, Ševval, Zul-ka'de i Zul-hidždže.

U njima obilježavamo naše mubarek-dane (praznike), među kojima su, osim nove hidžretske godine, poznata još tri, a to su: 12. Rebiul-evvel (rođendan Muhammeda, s.a.v.s.), zatim, 1., 2. i 3. Ševval (Ramazanski bajram), te 10., 11., 12. i 13. Zul-hidždže (Kurban-bajram). Pored njih, tradicionalno obilježavamo i četiri mubarek-noći, a to su: Lejletu-Regaib (noć uoči prvog petka u mjesecu Redžepu), Lejletul-Mi'radž (27. noć mjeseca Redžepa), Lejletul-Berat (15. noć mjeseca Ša'bana), te Lejletul-Kadr (27. noć mjeseca Ramazana).

Hidžretski kalendar je lunarni, odnosno, računa se na osnovu kretanja mjeseca oko Zemlje. Ima, dakle, dvanaest mjeseci, koji mogu imati po 29 ili 30 dana, odnosno, ukupno 355 dana u godini. To ga čini 10 dana kraćim od sunčevog Gregorijanskog kalendara, zbog čega se u odnosu na sunčev kalendar naši mubarek-dani i noći svake godine pomjeraju po 10 dana prema naprijed, te nakon 33 godine dobivamo jednu godinu više. Zbog toga večeras obilježavamo 1441. hidžretsku godinu, iako je od hidžre prošlo tek 1397. sunčevih godina.

Svaki hidžretski mjesec počinje sa mlađakom koji izgleda kao tanki srp oivičen sa desne strane. Zatim on postaje sve deblji i deblji, tako da 15. noć bude pun (uštap), a zatim se počinje smanjivati na drugu stranu, tako da na kraju opet bude kao tanki srp, ali oivičen sa lijeve strane (mijena). Zatim se potpuno izgubi, pa onda opet pojavi kao mlađak, i tako ukrug hiljadama godina.

S obzirom da na Zemlji, zbog njene veličine i rasprostranjenosti njenih stanovnika, postoje razlike u viđenju mjeseca, logično je da postoje i razlike u počecima mjeseci, što dovodi do nama neprijatnih situacija, odnosno, da se naši mubarek-dani, na primjer bajrami, u različitim dijelovima svijeta obilježavaju u različitim danima. Nažalost, svi pokušaji da se hidžretski kalendar usaglasi na nivou cijele planete do sada su padali u vodu, što vrlo često kod muslimana bude razlog za zbunjenost, a kod nemuslimana razlog za ismijavanje. Nažalost, mi muslimani se ni oko čega ne možemo dogovoriti, pa čak ni oko kalendara, iako smo jedan Ummet, koji ima Jednog Boga, jednog Poslanika, jedan Kur'an i jednu vjeru.

Zato smatram vrlo važnim da naša djeca, rame uz rame sa ostalom bošnjačkom, turskom, arapskom, čečenskom i drugom muslimanskom djecom, pohađaju časove islamske vjeronauke. Ona će i ove godine kao izborni predmet biti u sklopu školske nastave, uprkos svim opstrukcijama od strane države i pojedinih direktora škola, i njihovim pokušajima da časove islamske vjeronauke zamijene časovima Etike, koje bi u tom slučaju naša djeca morala pohađati, bez obzira na to ko im bude nastavnik. Zato ponovo apelujem na vas – nemojte odjavljivati svoju djecu sa časova islamske vjeronauke! Oni su dopuna, a ne zamjena za mekteb.

Na kraju, želim vam hairli i berićetnu novu hidžretsku godinu, sa dovom Dragom Allahu da vam ona bude bolja i uspješnija od prethodne. Amin.

 

 

KULLU 'AMIN VE ENTUM BI HAJRIN!