KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم

23. muharrem 1439. H. / 13. oktobar 2017. god.

Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

PODNE-NAMAZ IZA DŽUME?

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Uzvišeni Allah poručuje: ''O vjernici, kada se u petak na namaz pozovete, poslove ostavite i pođite namaz da obavite; to vam je bolje, neka znate!'' (El-Džumu'a, 9.)

Braćo moja u Dini Islamu! Navedeni ajet govori o jednom od najvažnijih farzova, koji je propisan svakom punoljetnom, pametnom i slobodnom muškarcu, koji nije musafir, a to je džuma-namaz. O njegovoj važnosti govori veliki broj hadisa, a ja ću danas navesti samo jedan u kome Poslanik, a.s., upozorava: ''Ili će se ljudi okaniti zapostavljanja džuma-namaza ili će Allah zapečatiti njihova srca, pa će postati nemarni.'' (Muslim)

Na osnovu navedenog ajeta i hadisa možemo slobodno reći da ne postoji dilema oko toga da li je obaveza doći na džuma-namaz. Dilema je samo u tome kako u ovom vremenu, kada su religije spale na vrlo niske grane, ubijediti svoga šefa da je prisustvo muslimana na džuma-namazu obavezno.

Pred one, koji su tu dilemu uspješno riješili, stavlja se jedna druga dilema, a to je pitanje ispravnosti klanjanja džuma-namaza. Jer, koliko god da je važno da čovjek dođe na džumu, isto toliko je važno da je obavi na ispravan način.

Po tom pitanju mi u našim džamijama imamo miješanu salatu. Iz ovog ili onog razloga, mi imamo ljude koji klanjaju samo sunnet i farz džumanski. Imamo i one koji klanjaju samo farz. Imamo, opet, ljude koji poslije farza klanjaju još četiri rekata sunneta, kao što je to i Poslanik, a.s., radio. Imamo i one koji poslije farza klanjaju i podne, to jest, deset rekata. A imamo i one, koji izađu vani i piju kahvu dok ostali klanjaju deset rekata podne-namaza. Dakle, svako ima svoje mišljenje, i ima pravo na njega, i svi smatraju da su u pravu i da im je džuma-namaz ispravna.

Iz tog razloga danas želim kratko da govorim o ispravnosti klanjanja džuma-namaza, pri čemu moja namjera neće biti da nekome održim lekciju, niti da nekoga ubijedim da poslije džume klanja i deset rekata podne. Ne. Neka svako klanja onako kako misli da je ispravno. Samo neka klanja. Moja namjera i moja obaveza danas jeste da vam odgovorim na dva pitanja, koja ljudi često postavljaju, a to su: Koji su to uvjeti za ispravnost klanjanja džuma-namaza? i Zašto se klanja deset rekata podne-namaza nakon džumanskog farza?

Postoje, naime, tri uslova za ispravnost klanjanja džuma-namaza, a to su: 1. Prisustvo trojice ljudi uz imama, 2. Držanje dviju hutbi i, što je za današnju temu najvažnije, 3. Da se džuma klanja u jednom gradu na samo jednom mjestu. Ovaj treći uvjet, ustvari, objašnjava zašto je džuma uopće propisana. Cilj džume jeste, dakle, okupljanje i međusobno zbližavanje muslimana. Iz tog razloga džuma se nije klanjala na više mjesta ni u vrijeme Muhammeda, a.s., niti u vrijeme prve četverice pravednih halifa (Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije), niti u vrijeme tabiina.

Dakle, iako su se gradovi proširili još u vrijeme Poslanika, a.s., a pogotovo u vrijeme pravednih halifa, i iako se, naoko, ukazala potreba da se džuma klanja na više mjesta, ipak su Poslanik, a.s., i njegovi ashabi i tabi'ini džumu klanjali u samo jednoj džamiji u gradu. U vrijeme h. Osmana, na primjer, Medina se toliko bila proširila, da je h. Osman uveo učenje i drugog ezana za džuma-namaz. U njegovo vrijeme, što se kasnije proširilo i u vrijeme vladavine h. Alije, pojavile su se smutnje i razdor među muslimanima, ali i u tim situacijama su muslimani džumu-namaz klanjali za samo jednim imamom i nisu dopustili da se zajednica dijeli. Čak su u prvim generacijama zabilježeni slučajevi da su ljudi džumu klanjali za osobama, koje ne ispunjavaju sve uvjete za imama, a sve u cilju očuvanja jedinstva muslimana. Iz tog razloga je prva ulema donijela zaključak da je džuma-namaz ispravna samo ako se klanja na jednom mjestu u gradu.

Klanjanje džume na dva ili više mjesta je počelo da se primjenjuje tek u trećem stoljeću po hidžri. Naime, zbog novih okolnosti i nemogućnosti da se džuma klanja na samo jednom mjestu u gradu, ulema je dozvolila klanjanje džume na više mjesta, ali samo na onoliko kolika je stvarna potreba. To jest, ako su dovoljna dva mjesta, onda nije dozvoljeno klanjati na tri i tako dalje. Odnosno, ako bi se džuma klanjala na dva mjesta, a realno bi se mogla klanjati na samo jednom, onda je samo jedna džuma ispravna i to ona u glavnoj džamiji. A ako se ne zna koja je glavna džamija, onda je džuma ispravna u onoj džamiji u kojoj se prije završi namaz. A ako se to ne može provjeriti, onda se smatra da su obje džume neispravne i u tom slučaju, prema stavu velikog broja učenjaka, nakon džume, iz predostrožnosti, treba klanjati i podne-namaz. I zato ga mi u ovoj džamiji i klanjamo.

A ako bismo pokušali da pomirimo sve navedene stavove, onda bi zaključak bio sljedeći: ''Klanjati džuma-namaz na više mjesta u gradu je danas prijeka potreba. Zbog toga je džuma-namaz u svim džamijama ispravna. A klanjati deset rekata podne-namaza nakon džume, nije obaveza, ali ih je, iz predostrožnosti, bolje klanjati.'' A Allah Dragi najbolje zna.

Molim Dragog Allaha da nas uputi na Pravi put i da nam podari snage da na ovim prostorima sačuvamo svoju vjeru i svoju ispravnu tradiciju. Amin.