KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم

05. rebiu-l- evvel 1439. H. / 24. novembar 2017. god.

Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

HISTORIJAT DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Braćo moja u Dini Islamu! U jednoj predaji, koju neki pripisuju Poslaniku, a.s., se kaže: ''Ljubav prema domovini je dio imana.'' S tim u vezi, a povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, danas želim sebe i vas da podsjetim na historijat njenog postojanja, jer bez obzira na to što su mnogi od vas ovdje rođeni ili su uzeli austrijsko državljanstvo, ipak je BiH naša prva i glavna domovina, koju treba da volimo, čuvamo i pazimo. A Historija kaže sljedeće:

Teritorija današnje Bosne je, prema arheološkim nalazima, naseljena još od vremena neolita. Prvi podaci o njenim stanovnicima sežu do vremena kada je teritorija današnje Bosne bila sastavni dio Rimskog carstva. Tada su Bosnu naseljavali Iliri.

Nakon pada Rimskog carstva, Bosna je pripala Zapadnom Rimskom carstvu, pri čemu je rijeka Drina bila granica sa Istočnim Rimskim carstvom, odnosno, Bizantijom.

Zatim, u periodu od 6. do 9. stoljeća, na teritoriju Bosne dolaze Slaveni.

Ime ''Bosna'' prvi put spominje bizantijski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu "O upravljanju carstvom". To je dokaz da Bosna kao država postoji još od 9. vijeka.

Njeni stanovnici su sebe prozvali Dobri Bošnjani, koji se danas nazivaju Bošnjaci.

Prvi Dobri Bošnjani, koji su vladali Bosnom, su bili banovi. Prvi ban je bio Ban Borić. Zatim dolazi poznati Kulin Ban, da bi poslije krunidbe Bana Tvrtka I Kotromanića 1377. godine banovi postali kraljevi Bosne.

Svoju nezavisnost Bosna je zadržala sve do dolaska Osmanlija 1463. godine, kada zvanično postaje dio Osmanskog carstva. Tada i zvanično u Bosnu dolazi vjera Islam.

1878. godine, odlukom Berlinskog kongresa, Bosna je postala sastavni dio Dvojnog kraljevstva Austro-Ugarske.

Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske, 1918. godine Bosna ulazi u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a potom u novonastalu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se od 1929. godine zove Kraljevina Jugoslavija.

U sastavu Kraljevine Jugoslavije ostaje do početka Drugog svjetskog rata, odnosno 1941. godine, kada Bosna ulazi u sastav Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu je osnovano i održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Tim događajem je utemeljena savremena bosansko-hercegovačka državnost i potvrđeno 1000-godišnje postojanje BiH kao države, odnosno, političkog entiteta.

Zaključci ZAVNOBiH-a su potvrđeni odlukama Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je održano 29.11.1943. godine u Jajcu, čime je BiH postala jedna od šest konstitutivnih federalnih jedinica unutar Demokratske Federativne Jugoslavije.

Najvažnija odluka Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a je bila rezolucija o budućem državno-pravnom položaju BiH, koju su jednoglasno podržali svi zastupnici.

U njoj se kaže: ''Danas narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena BiH, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata s ostalim našim narodima u izgradnji narodne Demokratske Federativne Jugoslavije.''

Proces izgradnje bosanskohercegovačke državnosti je nastavljen i praktično dovršen na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koje je održano od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu. Tom zasjedanju su, pored vijećnika ZAVNOBiH-a, prisustvovali i predstavnici savezničkih vojnih misija Velike Britanije, SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Na temelju ZAVNOBiH-a BiH je na referendumu, koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine doživjela još jedno političko i pravno priznanje. Tom prilikom su se građani BiH velikom većinom izjasnili za cjelovitu i nezavisnu BiH. Tu odluku je potvrdila Evropska zajednica 6. aprila 1992., da bi 22. maja iste godine BiH bila primljena u vijeće UN-a.

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je potpisan 14.12.1995. godine u Parizu, a kojim je prekinuta četvorogodišnja agresija Srbije i Hrvatske nad Bosnom i Hercegovinom, BiH zadnje 22 godine postoji kao nezavisna država sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Molim Dragog Allaha da sačuva našu BiH, i u njoj vjeru Islam i Bošnjački narod, sve do Smaka svijeta. Amin.