KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْمِ اللهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيم 

Hutba napisao hfz.Midhat ef. Sejfić

22. rebiu-l- ahir 1438.H. / 20. januar 2017. godine

NEKOLIKO FETVI VEZANIH ZA NAMAZ

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Braćo moja u Dini Islamu! Nakon što smo prošlog puta govorili o obaveznosti redovnog i pravilnog klanjanja namaza, danas želim s vama da podijelim nekoliko fetvi, koje su vezane za naše obavljanje namaza ovdje na Zapadu.

Prva fetva je vezana za ispravnost namaza ženske osobe, koja klanja lakiranih noktiju. Ovo pitanje nije novo. Međutim, nameće se potreba njegovog ponavljanja, jer je činjenica da još uvijek ima ženskih osoba koje klanjaju namaz lakiranih noktiju.

U čemu je poenta kada je u pitanju lak? Lak je ukras i on sam po sebi ne predstavlja smetnju za ispravno obavljanje namaza. Međutim, on je tečnost koja sprečava dolazak vode do određenog dijela tijela, što čini neispravnim uzimanje abdesta, a ako je neispravan abdest, onda je neispravan i namaz. Dakle, da bi namaz sa lakiranim noktima bio ispravan, abdest treba uzeti prije stavljanja laka. Ovdje se, jedino, postavlja pitanje: da li se isplati prije svakog uzimanja abdesta skidati lak, pa ga opet stavljati?

Druga fetva je vezana za pitanje da li je dozvoljen mesh (potiranje) po čarapama. Naime, poznato je da je dozvoljen mesh po mestvama (kožnim čarapama). To jest, kada čovjek obuje mestve, u naredna 24 sata kad god bude uzimao abdest, neće prati noge, nego će samo mokrom rukom potrati gornji dio mestvi. Ako je putnik (musafir), onda period nošenja mestvi može trajati do 72 sata (tri dana i tri noći).

Ovim propisom se ljudima olakšava uzimanje abdesta, naročito u hladnim zimskim danima kada postoji bojazan od prehlade ako bi čovjek često prao noge hladnom vodom. Također, mesh po mestvama je praktičan i prilikom putovanja kada je ljudima tokom pauze na odmaralištima ili tankštelama (benzinskim pumpama) nezgodno da peru noge pred drugima, pogotovo u ovom vremenu kada uopće nije popularno biti musliman.

Da bi mesh po mestvama bio ispravan, prije oblačenja mestvi mora se uzeti abdest, zatim, mestve ne smiju biti pocijepane za više od tri prsta, moraju pokrivati članke i moraju same stojati uz nogu. Sva ova pravila, koja su vezana na mesh po mestvama, važe i za mesh po (običnim) čarapama. Dakle, dozvoljen je i mesh po čarapama kada se ispune navedeni uvjeti.

Treća fetva, koja je posebno aktuelna za ljude na Zapadu, je vezana za pitanje spajanja namaza, to jest, spajanje podne i ikindije u podnevskom ili ikindijskom vremenu i spajanje akšama i jacije u akšamskom ili jacijskom vremenu, kada ljudi nemaju uslova za klanjanje namaza u firmi.

Naime, ima ljudi koji rade prvu smjenu do 14 sati, tako da u zimskom periodu dok dođu kući prođe im podne-namaz. Ili rade drugu smjenu od 14 sati, pa ne mogu stići klanjati ikindiju. Ili rade noćnu smjenu od 22 sata, pa u ljetnom periodu ne mogu stići klanjati jaciju. Ili zbog umora u ljetnom periodu ne mogu dočekati jaciju-namaz.

Prema stavu hanbelijske pravne škole, koji se u ovom slučaju uzima kao osnova za fetvu, dozvoljava se spajanje podne i ikindije-namaza, kao i akšama i jacije-namaza u nekim prilikama kada za to postoje opravdani razlozi. Dakle, to ne smije postati stalna praksa, nego samo olakšica u navedenim slučajevima ili njima sličnim.

Naime, poznato je da je Poslanik, a.s., znao spajati podne i ikindiju kada je bio na putu, odnosno, kada bi kretao na put prije podne – onda bi klanjao podne i ikindiju u ikindijskom vremenu, a kada bi kretao na put u vrijeme podne-namaza – onda bi prvo klanjao podne i ikindiju u podnevskom vremenu pa tek onda kretao na put.

Osim toga, poznato je da je Poslanik, a.s., radi olakšice ljudima, znao spojiti podne i ikindiju iako nije bio na putu niti je za to postojao neki drugi razlog, kao što je znao i klanjati jaciju u akšamskom vremenu.

Četvrta i zadnja fetva, koju danas želim spomenuti je vezana za pitanje da li je čovjeku dozvoljeno da klanja samo farzove i vadžibe, odnosno, da propusti sunnete. Naravno, ovo pitanje se ne odnosi na naklanjavanje propuštenih namaza, jer se kod njih svakako sunneti ne klanjaju, uz izuzetak sabah-namaza, čiji se sunnet može naklanjati sve do podne-namaza. Ovdje je u pitanju situacija kada čovjek ima priliku da klanja namaz na vrijeme, ali je zbog obaveza u stisci sa vremenom ili je umoran od posla ili je, pak, lijen.

U biti, čovjeku je dozvoljeno da klanja samo farzove i vadžibe, odnosno, da izostavi sunnete i zbog toga neće biti griješan, ali je bolje da klanja i sunnete, i to iz tri razloga:

- Sunneti se ubrajaju u nafile, a to su djela sa kojima se čovjek najviše približava Uzvišenom Allahu.

- Klanjajući sunnete čovjek pokazuje svoju ljubav prema Poslaniku, a.s. i

- Sunneti će na Sudnjem danu pokrivati (popunjavati) propuštene farzove.

Braćo moja! Čuvajmo svoj namaz i koristimo njegove olakšice kad god nam se za njima ukaže potreba!

Molim Dragog Allaha da primi naše namaze i da nam bude milostiv na oba svijeta. Amin.