KVZ.»DŽEMAT IZET NANIĆ»

DORNBIRN

بِسْــــــــــــــــــــــمِ اﷲِارَّحْمَنِ ارَّحِيم 

16. džumade-l- ula 1439.H. / 02. februar 2018. godine

NAJPREČE JE BOGU SE ODUŽITI!

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike.

Braćo moja u Dini Islamu! Jedna od najtežih stvari, sa kojom se svako od nas susreće u životu, jeste DUG. Sama riječ ''dug'', iako je vrlo kratka, ukazuje na neku dužinu – dužinu perioda isplate duga, dužinu dužnikove noći, dužinu dužničke agonije. Dug je vrlo ozbiljna obaveza. Po njemu i najduži ajet u Kur'anu, po nekima posljednji objavljeni ajet, nosi naziv ''Ajet o dugu'' (Ajetu'd-dejn). Zbog njega ni mrtvi mira nema. Zbog njega ni šehid, kome su svi grijesi oprošteni, mira nema. Zato dugove valja vratiti i varaćati, i ljudima i Bogu.

Prenosi se da je jedna žena iz plemena Džuhejne došla Poslaniku, a.s., i rekla: ''Moja majka se zavjetovala da će obaviti hadž i umrla je prije nego što ga je obavila. Hoću li ga ja obaviti za nju?'' Poslanik, a.s., reče: ''Da je tvoja majka ostala nekome nešto dužna da li bi vratila njen dug? Tako i dugovanja prema Allahu ispunite! Allah ima veće pravo na izmirenje duga.'' (Buharija)

Braćo moja! Mi smo jednom prilikom govorili o dugu prema ljudima, a danas ćemo, akobogda, govoriti o dugu prema Uzvišenom Allahu.

Najčešći dugovi, koje ljudi imaju prema Dragom Allahu, jesu propušteni dani ramazanskog posta i propušteni namazi. Ako ih čovjek opravdano propusti, onda za njih nema grijeha, ali se oni moraju nadoknaditi. Ali, ako ih čovjek namjerno propusti, onda mu se piše veliki grijeh, koji se briše ako čovjek nadonadi propušteno. A ako ih čovjek namjerno propusti i pri tome negira da su oni farz, onda on postaje nevjernik (kafir).

Što se tiče duga za post, on se vraća u zavisnosti od razloga propuštanja posta. Ako su razlozi opravdani, onda će čovjek napostiti kada', to jest, onoliko dana koliko je propustio. A ako su razlozi neopravdani, onda će čovjek napostiti keffaret, to jest, onoliko dana koliko je propustio plus 60 dana. A ako iz zdravstvenih razloga ne bude mogao napostiti ili mu se nakupi preveliki broj dana, onda će za svaki propušteni dan posta platiti fidju, to jest, nahraniti siromaha ručkom i večerom.

A što se tiče duga za namaz, Poslanik, a.s., o njemu veli: ''Ko zaboravi da klanja namaz, neka ga klanja kada se sjeti. Nema druge otkupnine za njega.'' (Buharija) Iz ovog hadisa se izvodi zaključak da je naklanjavanje namaza isto kao klanjanje u redovnom vremenu.

U vezi s tim se od Džabira, r.a., prenosi da je Omer, r.a., na dan borbe na Hendeku grdio nevjernike iz Kurejša, a zatim rekao: ''Allahov Poslaniče, Sunce samo što nije zašlo a ja nisam klanjao ikindiju.'' Poslanik, a.s., reče: ''Tako mi Allaha, nisam ni ja klanjao.'' Pa su otišli u Buthan (kotlina u Medini) i uzeli abdest, pa je Poslanik, a.s., klanjao ikindiju nakon što je Sunce zašlo, a zatim je klanjao i akšam. (Buharija)

Prvo pravilo kod naklanjavanja namaza glasi da se naklanjavaju samo farzovi i vitr-namaz (vadžib). Dakle, sunneti se ne naklanjavaju, osim sabahskog, koji se klanja sve do podne-namaza.

U vezi s tim se od Ebu Katade, r.a., prenosi da je u toku jednog putovanja Poslanik, a.s., sa ashabima prespavao sabah. Kada su se probudili, nastavili su putovanje sve dok Sunce nije odskočilo. Zatim je Poslanik, a.s., sjahao sa jahalice i uzeo abdest, a Bilal je proučio ezan. Potom je Poslanik, a.s., klanjao dva rekata (nafile), a zatim i sabah-namaz. (Muslim)

Drugo pravilo glasi da se namazi naklanjavaju po redu, što podrazumijeva i to da prvo treba naklanjati propušteni namaz, pa tek onda klanjati redovni.

U vezi s tim se od Ibn Mes'uda, r.a., prenosi da su na dan bitke na Hendeku mušrici spriječili Poslanika da klanja četiri namaza. Pa kada je prošao dobar dio noći, zatražio je od Bilala, r.a., da prouči ezan. Zatim je Bilal proučio ikamet, pa su klanjali podne. Zatim je proučio drugi ikamet, pa su klanjali ikindiju. Potom treći ikamet, pa su klanjali akšam. I četvrti ikamet, pa su klanjali jaciju. (Tirmizi)

Po redu se neće naklanjavati u tri slučaja:

• Ako se propusti šest ili više namaza

• Ako čovjek zaboravi da je propustio namaz, pa klanja redovni

• Ako je vrijeme redovnog namaza na isteku, a čovjek nije naklanjao prošli namaz, jer ako bi prvo naklanjao propušteni namaz, onda bi mu opet prošao redovni.

Treće pravilo glasi da se naklanjavati može u svakom vremenu, osim u tri pokuđena vremena: kada Sunce izlazi, kada zalazi i kada je tačno na sredini neba.

Braćo moja! Mebrur-hadž briše sve grijehe, ali neće nadoknaditi naše propuštene dane ramazanskog posta i neće naklanjati naše propuštene namaze. To moramo sami uraditi.

Molim Dragog Allaha da nam ne ostavi ni jedan grijeh neoprošten, i ni jednu brigu neodstranjenu, i ni jedan dug nevraćen, i ni jednu potrebu, ni dunjalučku ni ahiretsku, neispunjenu. Amin.