DŽEMAT IZET NANIĆ DORNBIRN 

OČUVANJE I ODRŽIVOST ŽIVOTNE SREDINE

Neka je hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike na Pravome putu.

Uzvišeni Allah u Kur'anu časnom poručuje: ''Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da bismo iskušali ljude ko će od njih bolje postupati.'' (El-Kehf, 7.) 

Poštovana braćo, tema očuvanja i održivosti životne sredine igra veliku ulogu u Islamu. Očuvanje znači brigu o nečemu, čuvanje i zaštitu nečega, ali također znači i poštovanje, promatranje i opažanje. Ako današnji svijet doživljavamo kao svijet žurbe, onda moramo i razmisliti o tome da li ta žurba uzrokuje gubitak naše svijesti o važnosti očuvanja sredine u kojoj živimo? Jer Gospodar svjetova veli: ''U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene.'' (Ali Imran, 190.) Dakle, kao što imamo Allahove ajete u Kur'anu, isto tako ih imamo i u prirodi. Vratiti se iz šetnje šumom, trebalo bi da na nas ima isto djejstvo kao i namaz u džamiji – da nas opusti i odmori.

S druge strane, održivost znači podršku. S tim u vezi treba da se zapitamo šta je to što nam u našem pluralističkom društvu daje podršku? Jesu li to državne institucije? Ili porodične veze? Ili naše čitanje Kur'ana? Ili namaz? Ili je možda u pitanju nešto drugo? Pogledajmo kakvo je stanje u svijetu: razne vrste životinja tiho nestaju, rasipnici i dalje rasipaju, a velika većina ljudi ne zna kako da se nose sa materijalizmom. Mi – Islamska zajednica u Austriji ne želimo šutjeti! Izabrali smo ovu sedmicu za obilježavanje i davanje doprinosa očuvanju Allahovog stvaranja i okoliša! 

Poštovani muslimani, svi islamski učenjaci se slažu da je ideja održivosti i ekološke svijesti u bliskoj vezi sa islamskom teologijom. U islamskoj tradiciji pronalazimo lijepi običaj izbjegavanja rasipanja, koje je u rječniku muslimanskih kultura označeno kao ''israf haram'' (''rasipanje je haram''). Kur'an jasno govori o tome. Opisujući robove Milostivog (Ibadur-Rahman) Gospodar kaže da su to oni koji kada udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine. (El-Furkan, 67.) Primjere nerasipanja nalazimo i u brojnim Poslanikovim, s.a.v.s., djelima. Jedno od njih jeste i uzimanje abdesta, prilikom čega je dozirano koristio vodu. 

Draga braćo, obratimo pažnju na tri stvari, koje će nam pomoći da razvijemo svijest o važnosti čuvanja i održavanja životne sredine. Prva stvar jeste fitra. To je Bogom dano prirodno stanje ljudskih bića. Poslanik, s.a.v.s., nas uči da se svako ljudsko biće rađa sa fitrom, što znači da svaka osoba ima urođenu predispoziciju za dobro, lijepo, zdravo i pozitivno. Ta sklonost tjera svakoga od nas da se brine o sebi, o onima oko sebe i o svojoj okolini. Zato čuvajmo životnu sredinu! ''Allahovu prirodu prema kojoj je ljude stvorio.'' (Er-Rum, 30.) 

Druga stvar jeste mizan – ravnoteža. Nebo, zemlja i ono što je između njih stvoreno je u savršenoj mjeri. Pametni ljudi se trude da budu u skladu sa ravnotežom i da je održavaju, jer odupiranje njoj znači propast i uništenje. ''A nebo je podigao i ravnotežu uspostavio.'' (Er-Rahman, 7.), kaže naš Gospodar.

Tu dolazimo i do treće stvari ili trećeg elementa islamske ekološke etike, a to je emanet – povjerenje. Kur'an često opisuje ljude kao one koji nemarno upravljaju povjerenim dobrima, iako su pred Bogom odgovorni za njih. Gospodar svjetova o tome kaže: ''Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se sustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo čovjek. Zaista je on prema sebi nepravedan i lahkomislen.'' (El-Ahzab, 72.)

Ako pogledamo Sunnet našeg Poslanika, s.a.v.s., prepoznat ćemo ekološku svijest i ideju održivosti. Vidimo npr. kako on ohrabruje muslimane u Medini da sade drveće i kako tretira životinje sa poštovanjem. Veoma rijetko je imao viška odjeće. Njegove ishrana je bila umjerena. Podučio nas je da se trećina stomaka puni hranom, trećina vodom i trećina zrakom. Podučio je svoju zajednicu da štedljivo koriste vodu, čak i ako žive u blizini izvorske vode. Podučio nas je da kroz brigu o životinjama također možemo zaraditi Džennet. 

I ono što je posebno važno naglasiti jeste da ova tema nije vezana isključivo za muslimane. Ako pogledamo sljedbenike drugih vjera vidjet ćemo da i oni brinu o zaštiti života na zemlji i očuvanju Allahovog stvaranja. U tome svi imamo zajednički cilj – učiniti Zemlju pogodnom za život i za nas same a i za buduće generacije. 

Gospodaru naš, Ti si Onaj Koji nas hrani, pa nam pomozi da radimo za dobrobit društva i prirode, da mislimo na naše sutra i da razmišljamo o budućim generacijama. Gospodaru naš, primi naša dobra djela, smiluj nam se i oprosti grijehe naše. Gospodaru naš, Ti si Mir, od Tebe je mir, pa nam mir i podari. Amin.

HUTBA OD IGGÖ (ISLAMSKE ZAJEDNICE U AUSTRIJI)

(MALO DORAĐENA)