Širenje Selama

Selam je tradicija koji datira još iz vremena Adema, a.s., i važit će sve do Sudnjeg dana. To je pozdrav stanovnika Dženneta. Selam je sunnet svih poslanika. On je praksa bogobojaznih i osobina čestitih. Meðutim, u ovom vremenu je, nažalost, meðu muslimanima došlo do jasne otuðenosti i razjedinjenosti. Nije rijetkost vidjeti čovjeka kao prolazi pored brata muslimana ali mu ne naziva selam.  

Neki opet nazivaju selam samo onima koje poznaju. Drugi se opet čude kada im selam nazove osoba koju ne poznaju. Tako ćeš naći onoga koji se, negirajući to, u čuðenju pita: ”Zašto mi ovaj anonimus naziva selam?”

Sve ovo je suprotno nareðenju i praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što rezultira meðusobnim udaljavanjem srca, dovodi do bezosjećajnosti i stalno povećava raskol meðu muslimanima.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. A zar nećete da vas uputim na ono što ako budete radili meðusobno ćete se voljeti? Širite selam meðu sobom.” Prenosi Muslim

U hadisu koji bilježe Buharija i Muslim stoji da je neki čovjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Koji je islam najbolji”, na što mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Da dijeliš hranu i nazivaš selam onome koga poznaješ i koga ne poznaješ.”

U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče nas na širenje selama meðu muslimanima, te nas podučava da selam nije ograničen samo na naše prijatelje i one koje poznajemo, nego ga je propisano nazivati svim muslimanima. Prenosi se da bi Abdullah ibn Omer izašao na pijacu, a zatim bi govorio: ”Zaista mi izlazimo (na pijacu) samo radi selama, i nazivamo ga onome koga sretnemo.”

Selam ukazuje na skromnost muslimana i njegovu ljubav prema drugima. On ukazuje na čistoću čovjekovog srca od svake vrste zavisti, mržnje, prezira i oholosti. Selam je pravo muslimana prema drugima muslimanima i razlog meðusobnog zbližavanja i ljubavi.

Selam je takoðer jedan od razloga za povećanje čovjekovih dobrih djela i njegovog ulaska u Džennet. Širenjem selama oživljava se sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Musliman je prema muslimanu dužan pet stvari: odgovoriti na selam, kada kihne, ukoliko je rekao elhamdulillah, reći mu jerhamukellah, odazvati se na poziv, obići ga kada se razboli i ispratiti mu (prisustvovati) dženazu.’’ Prenosi Muslim.

U islamski bonton prilikom nazivanja selama spada rukovanje. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Neće se sastati dva muslimana i rukovati se a da im prije nego što se rastanu ne budu oprošteni grijesi.” Bilježi Ebu Davud i Tirmizi.

Enes, r.a., kaže: ”Kada bi neki čovjek sreo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i sa njime se rukovao, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izvukao svoju ruku iz njegove sve dok to ovaj ne bi prvi učinio.” Prenosi Tirmizi.

Širenje selama čini čovjeka voljenim i cijenjenim kod drugih, zbog čega njegov govor nalazi plodno tlo u srcima ljudi.