Sunnet

 
Preveo i prilagodio: Hfz. Amir Smajić

Fakultet hadiskih znanosti, Islamski Univerzitet u Medini
----------------------------------------------------------------

Propis obilježavanja noći Isra'a i Mi'aradža

Autor teksta: Imam šejh Abdul-Aziz ibn Abdullah ibn Baz, rhm.

Zahvala pripada Allahu, salavat i selam donosimo na Allahovog poslanika, na njegovu porodicu, i na ashabe, a zatim: Nema sumnje da su Isra i Mi'aradž od Allahovih veličanstvenih znamenja i ajeta, koje upućuju na istinitost i iskrenost Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi we sellem, i na veliko mjesto koje mu pripada kod Uzvišenog Allaha, kao što su i od dokaza koji upućuju na veliku i ogromnu Allahovu moć, i na Njegovu uzvišenost nad svim stvorenjima. Kaže Uzvišeni Allah: "Uzvišen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Mesdžidil-harama u Mesdžidul-Aksa, čiju smo okolicu blagoslovili kako bi smo mu neka znamenja Naša pokazali. – On, uistinu, sve čuje i sve vidi." (Prevod značenja, el-Isra'; 1.).


Mutevatir predajama je prenjeto da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, bio uzdignut na nebesa, i da su mu njihova vrata bila otvorena, sve do sedmog neba, kada je sa njim govorio njegov Gospodar, o onome šta je htjeo, i u naredbu mu stavio pet dnevnih namaza, nakon što mu je naredio pedeset namaza, a Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, neprestano se vraćao i tražio olakšanje i smanjenje, sve dok nije, dželle še'nuh, odredio pet u obavezi a pedeset u nagradi, zato što se dobro djelo desetorostruko nagrađuje, neka je Allahu neizmjerna zahvala na svim Njegovim blagodatima.


Ova noć, u kojoj se dogodio Isra' i Mi'aradž, nije tačno precizirana u vjerodostojnim hadisima, ni u Redžebu, niti u drugim mjesecima, i sve što je preneseno od predaja, u kojima se precizira i spominje tačan dan tog događaja, nije vjerodostojno od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, kod učenjaka hadiskih znanosti...

 

 
Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetović, prof.

Položaj sunneta i njegova veza s Kuranom

1.  I sunnet je kod nas ono što se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

2.  Sunnet je tumač Kur'ana i dokaz Kur'anu.

3.  U sunnetu nema analogije.

- Pod sunnetom se misli na sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, a to je sve ono što se prenosi od njega i sve to je tumač Kur'ana, jer mu je Allah, subhanehu ve te'ala, naredio da pojasni Njegovu objavu:

„... da pojasniš ljudima ono što im se objavljuje.“ (Prijevod značenja En-Nahl, 44.)

U sunnet koji je obavezno slijediti ubrajaju se riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, njegove radnje i šutnjom odobrene stvari. Sve to je tumač i pojašnjenje značenja Kur'ana. Na ovo se ograničava. Ne pridodaje mu se ništa što nije od njega. I ovo je značenje riječi da u sunnetu nema analogije. Međutim, kada propis postane jasan, onda on biva sveobuhvatan za sva pitanja na koja se odnosi.

Dakle, značenje analogije ovdje jeste da se sunnetu ništa ne pridodaje što nije od njega, kako ne bismo rekli nešto da je od sunneta a ono ustvari to nije ili da postoji za nešto dokaz iz sunneta a, doista, za slično nešto dokaz ne postoji. Ali, ovdje se ne misli na analogiju putem koje se rješavaju određena (novonastala) pitanja slična drugim pitanjima, zbog nedostatka dokaza za ista pitanja....

 

Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetović, prof.


Ostavljanje prepirki, diskusija i rasprava u vjeri.

 

Spomenute tri pojave imaju jedno te isto značenje. U hadisu Saiba b. Abdullaha el-Mahzumija zabilježenom kod imama Ahmeda u njegovom Musnedu stoji da je on bio drug Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prije pojave islama i on Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i prije pojave islama nije se prepirao i raspravljao.

 

Također, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Raspravljanje o Kur'anu je nevjerstvo“, tj. rasprava i prepirka o Kur'anu koja dovodi do sumnje u njega.

 

Zabrana rasprave spomenute u ovom hadisu obuhvata i svaku raspravu u vjeri, poput rasprave o Allahovoj odredbi, o ljudskim djelima, rasprave o Allahovim imenima i svojstvima i značenjima koja ukazju na Njega, subhanehu ve te'ala, također, rasprava o pitanjima gajba-nevidljivog svijeta poput načina kaburske kušnje i onoga što će slijediti poslije nje; i sličnog. Sljedbenici sunneta i zajednice zastaju na jasnim tekstovima. Ne raspravljaju se sa sljedbenicima novina u vjeri. Ne raspravljaju se o...

 

 

 
Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetović, prof.

Ostavljanje rasprava i sjedenja sa sljedbenicima strasti

- Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zabranjivao poodvajanje u vjeri, raspravu i polemiku oko Kur'ana. Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, bilježi od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu 'anh, da je rekao: „Ja i moj brat smo sjedili u skupu koji mi je draži od bilo kojeg stada crvenih deva. Dolazili smo, kad učenjaci od ashaba Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, sjedili su kod jednih od vrata mesdžida. Bilo nam je neugodno da ih razdvajamo, pa smo sjeli posebno sami u stranu. Oni su spomenuli ajet iz Kur'ana a zatim počeli voditi polemiku oko njega toliko da su podigli svoje glasove. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je izašao sav srdit. Lice mu je pocrvenilo. Bacio je prema njima prašinu i rekao: 'Polahko narode! Ovime su uništeni narodi prije vas: svojim razilaženjem s njihovim vjerovjesnicima i suprostavljanjem jednog dijela Knjige drugom dijelu. Uistinu, Kur'an nije objavljen da negira jednim dijelom drugi dio, već da jednim dijelom potvrđuje drugi dio. Pa, ono što saznate od njega, po tome i radite, a ono što ne budete poznavali, vratite onome koji to poznaje.'“

U drugom predanju kod Imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejh, stoji: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je izašao jednog dana a ljudi su pričali o kaderu-odredbi. Na njegovu licu primjetilo se crvenilo od srdžbe. Rekao im je: 'Šta vam je pa suprostavljate jedan dio Knjide drugom. Zbog toga su uništeni oni koji su bili prije vas.'“ ..

 

Pripremio Hajruddin Tahir Ahmetović prof.

Komentar temelja Sunneta 1. dio

Imama ehli sunneta Ebu-Abdullaha Ahmed b. Hanbela (164.-241. h.g.)

Abdus b. Malik el-Attar je rekao: Čuo sam Ebu-Abdullaha Ahmed b. Hanbela, rahmetullahi 'alejh, da kaže: Temelji Sunneta kod nas su:

1. Pridržavanje za ono na čemu su bili ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i povođenje za njima. 

>> Ovo je poslanica Imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejh, o temeljima Sunneta. Poznato je da je temelj ono na što se drugo nadograđuje ili ono iz čega drugo proizilazi, poput temelja zidova, ili korijena stabla. Značenje je: Sunnet ima svoje temelje iz kojih proizilaze druge stvari. Osnova svih temelja je Allahova knjiga, Sunnet Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i ono što se prenosi od Ashaba, radijallahu 'anhum. Ukoliko ljudi izgrade ove temelje, tj. budu se pridržavali za Kitab, Sunnet i ono na čemu su bili Ashabi, doista, oni će time upotpuniti sve ono što proizilazi iz ovih temelja....

 

 
Pripremila; Ummu Ahmed

Razumjevanje zdrave dijete i prakticna pravila jedenja i pijenja

U “Musnedu” je zabiljezeno, kao i u drugim djelima, da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao:”Covjek nije nikad napunio spremnik gore, nego svoj stomak. Zbog toga, bit ce dovoljno za sinove  Ademove da zadovolje glad sa par zalogaja da bi povratili cvrstocu. Ako mora jesti da bi se najeo, onda bi trebao rezervirati jednu trecinu (zeluca) za hranu, jednu trecinu za vodu i jednu trecinu za normalno disanje.
(Ahmed, Tirmizi, Ibn-Madzdze, sahih sened)

Postoje dvije vrste bolesti, bolest srca i fizicka bolest koja je posljedica ulaska supstance cije djelovanje ostecuje prirodne funkcije i ravnotezu tijela, iovo je vrsta opce bolesti sto pogadza vecinu ljudi. Ovakva je bolest  uglavnom uzrokovana: pretjeranim jedenjem, uzimanjem hrane prije nego sto se zavrsilo varenje predhodnog obroka; jedenjem hrane koja je deficijentom po svojim sastojcima; jedenjem hrane koja se sporo vari mijesanjem suprotnih vrsta hrane ili jedenjem zasebno pripremljenih poslastica za isti obrok....

 

 
Post u mjesecu Šabanu

Nastupio je mjesec Šaban, iskoristimo priliku

Aiša, r.a., kaže: „Nisam vidjela Poslanika da posti ni u jednom mjesecu više nego u mjesecu šabanu; postio ga je cijelog osim malo dana.“ U hadisu Usame b. Zejda navodi se da je Resulullah s.a.v.s, o postu u mjesecu šabanu kazao: „To je mjesec u kojme su ljudi nemarni; on je između redžeba i ramazana, u njemu se uzdižu djela ka Gospodaru svjetova, pa volim da se moja djela predoče dok postim.“

Ibn Abdul-Berr, navodi da neki učenjaci smatraju da je lijepo napraviti pauzu dan ili više između šabana i ramazana, kako se ne bi pomiješalo dobrovoljno sa obaveznim, kako su činili Poslanikovi s.a.v.s., ashabi. Međutim, od Vjerovjesnika s.a.v.s., se prenosi da je spajao post šabana sa ramazanskim postom. Tako, nije vjerodostojan hadis u kome se navodi da je Poslanik s.a.v.s., zabranio da se posti dan prije ramazana.

Bitno je navesti, da većina učenjaka smatra dozvoljenim post u drugoj polovini šabana. Što se tiče hadisa u kome Resulullah s.a.v.s., kaže: „Kada se upolovi šaban, ne postite do ramazana“ odbacila ga je većina hadiskih stručnjaka kao što su: Ahmed, Ibn Mein, Ebu Zura, Tahavi, Bejheki, Sananani i drugi. Kada bismo prihvatili ovaj hadis, on bi se odnosio na one koje bi izmorio post u šabanu, pa možda ne bi izdržali postiti ramazan...

 

Pripremio Muhamed Ikanovic prof.

Oživljavanje zapostavljenih sunneta - Višeženstvo i njegova višestruka korist

 

Instituciji braka u modernom društvu je i te kako narušena. Iz dan u dan je sve manje onih koji stupaju u brak osiguravajući na taj način svome društvu mlađi naraštaj koji će, kako je to i uobičajeno u životu, nasljeđivati brige zajednice i nositi se sa njima. O ovome problemu u nekim zemljama se ozbiljno razmišlja jer on je već počeo rezultirati «nestajanje» ili bolje rečeno izumiranja pojedinih naroda. Zajednica u kojoj je mortalitet mnogo veći od nataliteta je u ozbiljnoj opasnosti.

 

Razlozi koji su doveli tome su mnogobrojni a jedna od najvećih je raširenost nemorala. S obzirom da sada mladi svoje seksualne potrebe mogu zadovoljiti na vrlo lahak način i sa više osoba, a bez obaveza koje brak sa sobom nosi, i ne razmišljaju o tome. To je zato što je za njih brak jednako strast i seks i ništa više, a to imaju «besplatno» kada god žele.
Allahov Poslanik alejhis-selam kaže: «..brak je moj sunnet pa ko ostavi moj sunnet nije od mene». (muttefekun alejhi)

 

Islam daje prednost općoj koristi nad pojedinačnom

 

Površno gledanje na neke propise islama često puta biva razlogom....

 
Pripremio Elvedin Pezić prof.

 ŽIVOTNI INVENTAR-GODINA MOG ŽIVOTA JE PROŠLA

Petak dvadeset deveti zu-l-hidzdze – devetnaesti januar- bio je zadnji dan hidzretske godine. Na početku smo nove hidzretske godine. Hidzretska godina počinje sa mjesecom Muharremom, jednim od četiri sveta mjeseca. Rekao je Allah ,subhanehu we teala: «Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite! A borite se protiv onih mnogobožaca, kao što se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone.» (Pokajanje, 36) 

Rekao je Ibn Kesir pojašnjavajući riječi Allaha; «U njima ne griješite!»  Znači; U ovim svetim mjesecima jer je grijeh u njima izražajniji i veći od drugih kao što se grijesi u svetom gradu (Meki) uvećavaju prema riječima Allaha ; «I onome ko u njima bilo kakvo nasilje učini dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.» Također, i u svetim mjesecima grijesi su veći. Mjesec o kojem je kazao Allahov Poslanik ,salallahu alejhi ve sellem: «Najbolji post nakon ramazanskog posta je...